BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

SREDNJOBOSANSKI KANTON

OPĆINSKI SUD U TRAVNIKU

Broj: 51 0 P 211455 23 P

Travnik, 19.3.2025.godine

Općinski sud u Travniku, sudac Daniela Kos, u pravnoj stvari tužitelja ……………………, koga zastupa punomoćnik Adis Ribić, odvjetnik iz Travnika, protiv tuženika JP “Autoceste Federacije BiH“ d.o.o. Mostar, Adema Buća 20, Mostar, koga zastupa punomoćnik po zaposlenju Mirza Humačkić, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Hering d.d. Široki Brijeg, koga zastupaju punomoćnici Damir Barbarić i Tomislav Bevanda, odvjetnici Zajedničnog ovdjetničkog ureda iz Širokog Brijega i punomoćnik Ahmedin Salkica, odvjetnik iz Travnika i umješača na strani tuženika Adriatic osiguranje d.d., koga zastupa Odvjetničko društvo Martinović & Partneri d.o.o. Mostar, radi naknade štete i uznemiravanja prava vlasništva, vrijednost spora 19.079,90 KM, nakon održane usmene, neposredne i javne glavne rasprave, zaključene dana 20.1.2025.godine, u prisustvu punomoćnika parničnih stranaka i punonomoćnika umješača Hering d.d. Široki Brijeg, odvjetnika Tomislava Bevande i Ahmedina Salkice, te punomoćnika umješača Adriatic osiguranje d.d. Sarajevo, Sanje Kraljević, odvjetnika odvjetničkog društva, donio je dana 19.3.2025.godine sljedeću:

PRESUDU

Obavezuje se tuženik da tužitelju na ime naknade materijalne štete na stambenom objektu tužitelja izgrađenom na k.p. ………… k.o. ………… površine ………… upisana u PL ………… K.O. ………….., isplati iznos od 9.479,90 KM, sa zakonskom zateznom kamatom počev od 23.3.2023.godine pa do isplate, kao i da tužitelju naknadi troškove postupka u iznosu od 3.088,64 KM, sve u roku od 30 (trideset) dana od dana dostave prijepisa presude.

Odbija se zahtjev tužitelja kojim traži da sud naloži tuženiku da poduzme prikladne mjere na sprečavanju ili smanjenju prekomjerene imisije ukupne taložne materije na parcelama tužitelja upisanim u PL …… K.O. ………… označenim kao k.p. ………….. stembeno poslovna zgrada površine ….. m² i k.p. …………. dvorište površine ….. m², te da tužitelju na ime naknade štete zbog prekomjerne imisije ukupne taložne materije za period 23.3.2023.godine do 3.1.2025.godine isplati iznos od 9.600,00 KM, sa zakonskom zateznom kamatom od dana podnošenja tužbe pa do isplate.

Odbija se tužitelj sa zahtjevom za naknadu troškova postupka u iznosu od 3.654,54 KM, kao neosnovanim.

Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadu troškova postupka, kao neosnovanim.

Odbija se zahtjev umješača Hering d.d. Široki Brijeg za naknadu troškova postupka u iznosu od 8.116,25 KM, kao neosnovan.

Odbija se zahtjev umješača Adriatic osiguranje d.d. za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 5.147,00 KM, kao neosnovan.

Obrazloženje

Tužitelj je dana 23.3.2023.godine podnio ovom sudu podnio tužbu protiv tuženika, radi naknade materijalne štete i uznemiravanja prava vlasništva. U tužbi se navodi da je tužitelj stvarni pretpostavljeni vlasnik nekretnina označenih kao k.p. ......, u naravi stambeno-poslovna zgrada površine ..... m² i k.p. ......, u naravi dvorište površine ...... m², upisane u Posjedovni list br. ....... K.O. ............... Dalje se navodi da tuženik neposredno uz nekretnine tužitelja izvodi radove na brzoj cesti Lašva-Nević Polje, teškim građevinskim strojevima, koji su prouzrokovali štetu na stambenom objektu tužitelja u vidu pucanja zidova i ugrožavanja stabilnosti objekta te plavljenja objekta od rijeke Lašve. Također, imisije prašine i buke su takve da onemogućavaju normalan život u kući i dvorištu tužitelja. Stambeni objekat tužitelja je uslijed radova koje tuženik izvodi na brzoj cesti pretpio strukturalna oštećenja. Kvalitet života je urušen zbog buke i prašine sa gradilišta. Tržišna vrijednost nekretnine tužitelja smanjena je zbog neposredne blizine brze ceste. Dana 11.3.2023.godine nekretnina tužitelja je poplavila zbog uklanjanja prvobitnog nasipa i odvodnog kanala od strane tuženika, a novi kanal i nasip nisu izgrađeni. Poplavljanjem nekretnine tužitelj je pretpio dodatnu štetu. Predlaže da sud donese sljedeću presudu:

            „Utvrđuje se da tuženik uznemirava tužitelja u mirnom uživanju imovine upisane u PL ...... k.o. ................ pa se nalaže tuženiku da prestane sa radovima koji dovode u opasnost stabilnost stambenog objekta tužitelja izgrađenog na k.p. ............. k.o. ............., površine ...... m² pa se slijedom toga nalaže tuženiku da sanira nastalu štetu i uspostavi prvobitno stanje na objektu tužitelja, sve prema nalazu vještaka građevinske struke koji čini sastavni dio ove presude, a ukoliko tuženik ne sanira štetu i ne uspostavi prvobitno stanje na objektu tužitelja, obvezuje se da tužitelju na ime radova na sanaciji štete i vraćanju u prvobitno stanje nadoknadi iznos od KM, sa zakonskom zateznom kamatom od dana podnošenja tužbe pa do isplate, u roku od 30 dana od dana donošenia presude pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

            Nalaže se tuženiku da na ime umanjene tržišne vrijednosti nekretnina tužitelja upisanih u PI …… k.o. ……………, označenih kao k.p. …………, stambeno-poslovna zgrada, površine ….. m² i k.p. ……………, dvorište, površine……….. m², isplati tužitelju iznos od 50.000,00 KM sa zakonskom zateznom kamatom od dana podnošenja tužbe do isplate.

            Nalaže se tuženiku da poduzme prikladne mjere da se spriječe ili smanje prekomjerne imisije prašine i buke na parcelama tužitelja upisanim PL ……. k.o. ……………, označenim kao k.p. ………….., stambeno-poslovna zgrada površine ….. m² i k.p. …………., dvorište, površine ……….. m², sve prema nalazu vještaka zaštite na radu koji čini sastavni dio ove presude, u roku od 30 dana od dana donošenja presude pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

            Obvezuje se tuženik da na ime naknade štete zbog prekomjernih imisije buke i tužitelju iznos od 30.000,00 KM, sa zakonskom zateznom kamatom od dana do isplate postupka.“ 

U odgovoru na tužbu tuženik je osporavao osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Ističe prigovor pasivne legitimacije jer je sa izvodačem radova, Hering d.d. Široki Brijeg, zaključio Ugovor pod nazivom „Izgradnja dijela brze ceste Lašva - Nević Polje LOT 5: petlja „ Vitez - izlaz iz poslovne zone- petlja Nević Polje” broj JPAC …………………… od 26.4.2022.godine, kojim je, u dijelu Općih uslova o građenju, „Rizik i odgovornosti”, a koji čine sastavni dio Ugovora JPAC ……………… od 26.4.2022.godine, definirano da za sve eventualne štete koje izvođenjem radova nastanu trećim licima odgovara isključivo izvođač radova Hering d.d. Široki Brijeg. Osim toga, tuženik kao javna državna kompanija nije vlasnik mašina, odnosno strojeva kojim su izvođeni radovi pa ni sa ovog aspekta nije mogao prouzrokovati štetu, odnosno nije pasivno legitimisan da bude tuženik u postupku . Dodaje i da iz činjeničnog opisa tužbe nije jasno u čemu se ogleda navodno nastala šteta na nekretninama tužitelja niti su dostavljeni dokazi o navodnoj šteti, a tužitelj je dužan dokazati kada je šteta nastala, ko je štetnik, krivicu, kao i uzročno-posljedičnu vezu između štetne radnje i štetne posljedice. Pored navedenog ističe da se u konkretnom slučaju radi o projektu od općeg interesa te da je u skladu sa obimom istog bilo očekivati postojanje određenih imisija u vidu buke i prašine, ali da iste ne prelaze nedozvoljene granice niti će iste biti trajnog karaktera. Ističe da je tužbeni zahtjev previsoko postavljen, te, opreza radi, ističe i prigovor zastare potraživanja. Predlaže da sud nakon provedenog postupka odbije tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti uz naknadu troškova postupka.

Postupajući prema nalogu suda, podneskom od 7.7.2023.godine tužitelj je dopunio činjenične navode tužbe, odnosno ponovio sve navode iz tužbe te dodao da prije početka izvođenja građevinskih radova tuženik nije izvršio pregled objekta tužitelja sa ciljem da utvrdi da li na istom postoje oštećenja, tj. nije izvršio tzv. snimanje nultog stanja objekta, s obzirom na to da se nalazi u zoni izvođenja radova, što je bila obaveza tuženika prije početka izvođenja radova.

Podnescima od datiranim od 14.4.2023.godine tuženik je predložio da sud u ovoj parnici u svojstvu umješača na strani tuženika pozove Hering d.d. Široki Brijeg i Adriatic osiguranje d.d..

Podneskom od 23.6.2023.godine Hering d.d. Široki Brijeg dostavilo je izjavu o stupanju u parnicu u svojstvu umješača na strani tuženika, obrazlagajući pravni interes da tuženik uspije u predmetnom sporu, a to je da je kao izvodač radova sklopio Ugovor o lzgradnji dijela brze ceste Lašva - Nević Polje LOT 5: petlja „Vitez - izlaz iz poslovne zone petlja Nević Polje" broj: JPAC ……………. od 26.4.2022.godine s Javnim poduzećem “Autoceste FBiH” d.o.o. Mostar kao Naručiteljem. U izjavi se dalje navodi kako iz dostavljenih dokaza tužitelja nije moguće utvrditi odlučne činjenice o kojima bi ovisila osnovanost zahtjeva koje tužitelj ističe u tužbi. Iz činjeničnog supstrata tužbe i sadržaja materijalnih dokaza na koje se poziva tužitelj nije moguće utvrditi na koji je način i kada nastala eventualna šteta na nekretninama u posjedu tužitelja, u čemu se takva šteta sastoji i koja je njezina visina, u čemu se sastoji štetna radnja tuženika, nisu predloženi dokazi iz kojih bi bilo moguće provjeriti stanje nekretnina tuženika prethodno nastanku eventualne štete, dokazi na okolnost uzročnoposljedične veze između štete čiju naknadu zahtijeva tužitelj i radnji/propusta tuženika.

Podneskom od 26.9.2023.godine Adriatic osiguranje d.d. dostavilo je izjavu o stupanju u parnicu u svojstvu umješača na strani tuženika jer kao osiguravatelj izvodača radova ističe kako ima pravni interes za uspjeh tuženika u predmetnom sporu. Izjavljuje da je u cijelosti suglasan sa odgovorom na tužbu tuženika, kao i navodima iz Izjave o stupanju u parnicu Hering d.d. Široki Brijeg. Dalje navodi kako tužitelj ne prilaže dokaze kojima bi ustanovileprekomjerne štetne imisije buke i prašine. Tužitelj ne navodi na koji mu je način nastala navodna šteta zbog navodne prekomjernih imisija buke i prašine, na koji način je istu ustanovio, kojeg dana su poduzete radnje od strane tuženika i izvodača radova kojima se narušilo stanje tužiteljeve nekretnine, kao i kvalitet života na koji se tužitelj poziva. Naknada pretrpljene štete se određuje isključivo u slučaju prekomjernih imisija, što tužitelj u činjeničnom supstratu tužbe ne dokazuje ni na koji način.

Na pripremnom ročištu održanom 15.2.2024.godine tužitelj obrazlaže da se radovi na izgradnji brze ceste izvode neposredno uz nekretninu tužitelja pa uslijed prolaska i rada teškim građevinskim strojevima na izgradnji brze ceste dolazi do vibracija koje utječu na stabilnost stambenog objekta tužitelja, uslijed čega je stambeni objekat pretrpio štetu. Ispravlja činjenične navode tužbe u dijelu da tuženik prije početka izvođenja građevinskih radova nije snimio stanje objekta, već da je to učinio, tako da su prije početka izvođenja radova evidentirana manja oštećenja na stambenom objektu tužitelja, a da će se nakon izvođenja dokaza uviđajem na licu mjesta i vještačenjem po vještaku građevinske struke uporediti oštećenja na stambenom objektu prije izvođenja radova sa oštećenjima prilikom uviđaja. Što se tiče štetnih imisija navodi kako je tužitelj u ljetnom periodu pretrpio ogromne imisije prašine jer se radi o pješčano nasutom putu, a tuženik nije poduzeo nikakve mjere da se imisije prašine, kao i buke od strojeva smanje.

Opredjeljuje tužbeni zahtjev tako da isti glasi: „Nalaže se tuženiku da uspostavi prvobitno stanje i sanira nastalu materijalnu štetu na stambenom objektu tužitelja izgrađenom na k.p. ........ k.o............... površine ......m² upisanu u PL ............ K.O. ............ u roku od 30 dana od dana donošenja presude pod prijetnjom prinudnog izvršenja.“

Postavlja eventualni tužbeni zahtjev ukoliko se stambeni objekat ne može dovesti u prvobitno stanje, koji glasi: „Obavezuje se tuženik da tužitelju nadoknadi štetu u iznosu 50.000,00 KM, sa zakonskom zateznom kamatom od dana podnošenja tužbe pa do isplate u roku od 30 dana od dana donošenja presude.“

Što se tiče štetnih imisija buke i prašine, tužitelj je izjavio da zadržava pravo preciziranja tužbenog zahtjeva nakon vještačenja po vještaku zaštite okoliša, koji bi u svom nalazu opisao kako smanjiti ili spriječiti emisije buke i prašine na nekretnini tužitelja. Vezano za uspostavu prijašnjeg stanja izjavljuje da će tužbeni zahtjev u tom dijelu precizirati nakon nalaza vještaka građevinske struke.

Tuženik je na pripremnom ročištu ostao kod svih navoda iz odgovora na tužbu.

Sud je na pripremnom ročištu, nakon izjašnjenja parničnih stranaka,  u skladu s odredbom članka 369. Zakona o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH”, broj 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15, u daljnjem tekstu: ZPP), a u vezi s člankom 370. ZPP-a, procesnim rješenjem dopustio stupanje u parnicu Hering d.d. Široki Brijeg i Adriatic osiguranje d.d., kao umješača na strani tuženika.

Na glavnoj raspravi stranke su ostale kod svojih navoda iz dotadašnjeg tijeka postupka.

Tužitelj je nakon provedenih vještačenja konačno opredijelio tužbeni zahtjev tako da isti glasi:

“Obavezuje se tuženik da tužitelju na ime naknade materijalne štete na stambenom objektu tužitelja izgrađenom na k.p. ……….. k.o. ………….. površine …….m² upisanu u PL ……. K.O. ……….., isplati iznos od 9.479,90 KM sa zakonskom zateznom kamatom od dana podnošenja tužbe pa do isplate.

Nalaže se tuženiku da poduzme prikladne mjere na sprečavanju ili smanjenju prekomjerene imisije ukupne taložne materije na parcelama tužitelja upisanim u PL ……. KO ……….. označenim kao k.p. ………… stembeno poslovna zgrada površine …… m² i k.p. ……….. dvorište površine ……. m², te da tužitelju na ime naknade štete zbog prekomjerne emisije ukupne taložne materije u period 23.3.2023.godine do 3.1.2025.godine isplati iznos od 9.600,00 KM, sa zakonskom zateznom kamatom od dana podnošenja tužbe pa do isplate,  kao i da tužitelju nadoknadi troškove parničnog postupka sve u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude.”

Umješači su se protivili konačnom opredjeljenju tužbenog zahtjeva. Po ocjeni ovog suda u konkretnom nema mjesta protivljenju jer se nije radilo o preinaci tužbenog zahtjeva, budući da je tužitelj od samog početka potraživao naknadu materijalne štete nastalu na njegovoj nekretnini, kao i zahtjev za prestanak uznemiravanja prava vlasništva (štetnim imisijama).

U završnoj riječi parnične stranke su dale svoj osvrt na tijek parničnog postupka, na izvedene dokaze, dale svoja viđenja pravnih pitanja, te je tužitelj predložio da sud usvoji konačno opredijeljeni tužbeni zahtjev uz naknadu troškova postupka, dok je tuženik osporio i aktivnu legitimaciju tužitelja, ističući da nije dostavljen dokaz da je tužitelj vlasnik, nego posjednik predmetne nekretnine, stoga predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja uz nadonadu stvarnih troškova postupka.

Umješač Adriatic osiguranje d.d. u završnom izlaganju također ističe prigovor aktivne legitimacije na strani tužitelja iz razloga jer smatra da tužitelj formalno pravno nije dokazao da je vlasnik predmetnog objekta za koji traži naknadu štete te uz umješača Hering d.d. Široki Brijeg u konačnom predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja i obaveže istog na naknadu troškova parničnog postupka umješačima.

Na glavnoj raspravi izvedeni su dokazi čitanjem isprava: PL broj .......... K.O. Nova Bila; 11 slika nekretnine tužitelja; Zapisnik o inspekcijskom nadzoru Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva SBK broj: 06-21-062/23 od 22.3.2023.godine; Zapisnik o inspekcijskom nadzoru Službe za inspekcijski nadzor općine Travnik broj: 05/19-6-187/23 od 20.6.2023.godine; Ugovor pod nazivom „Izgradnja dijela brze ceste Lašva - Nević Polje LOT 5: petlja „Vitez - izlaz iz poslovne zone - petlja Nević Polje“ broj: JPA..................... od  26.4.2022.godine; Opći uslovi ugovora o građenju; Polica za osiguranje objekata u izgradnji i prilog polici za osiguranje objekata u izgradnji Adriatic osiguranje d.d Mostar broj: ................... od 20.7.2022.godine; Osiguranje/obezbjeđenje dokaza o stanju objekta prije početka izgradnje brze ceste Dionica Lašva- Nević Polje, Poddionica petlja Vitez - izlaz iz poslovne zone - petlja Nević Polje broj: O2-22 od 29.8.2022.godine sačinjeno od strane arhitektonsko-inžinjerijskog biroa EDI-ING d.o.o. iz Donjeg Vakufa i stalnog sudskog vještaka građevinske struke E.P.; Rješenje Federalnog ministarstva prostornog uređenja broj: UPI/03-19-2-304/22 od 5.8.2022.godine; Rješenje Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, broj 08/2-23-42-5993/22 od 27.9.2022.godine (Uz Plan regulacije prometa); Rješenje Federalnog ministarstva prostornog uređenja broj: UPI/03-19-2-87/20 od 4.5.2020.godine; Rješenje o izmjeni rješenja federalnog ministarstva prostornog uređenja broj UPI/03-19-2-87/20 od 21.4.2022.godine; Zapisnik o inspekcijskom nadzoru Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Inspektorat broj: 06-21-066/23 od 28.3.2023.godine; Rješenje Federalnog ministarstva okoliša i turizma broj: UPI 05/2-23-11-223/19 od 13.12.2019.godine; Rješenje federalnog ministarstva prostornog uređenja broj UPI/03-23-2-23/14 od 29.1.2020.godine; Zapisnik o uvođenju u posjed Općine Travnik - Služba za urbanizam, građenje, katastar i imovinsko-pravne poslove broj: 04-31-2-1373-5/20 od 13.7.2022.godine; Zapisnik o uvođenju u posjed Općine Vitez - Služba za imovinsko pravne poslove, katastar i urbanizam broj: UP I 06-31-2-457/18 od 13.7.2022.godine; Zapisnik o uvođenju u posjed Općine Novi Travnik - Služba za urbanizam, građenje, katastar i imovinsko-pravne poslove broj: 06-679/22 od 13.7.2022.godine, te su provedena vještačenja po vještaku iz oblasti geodezije Aidi Skrobo, uvidom i čitanjem Nalaza i mišljenja vještaka od 15.5.2024.godine, te neposrednim saslušanjem vještaka, vještačenje po vještaku građevinske struke Enisi Pašalić, uvidom i čitanjem Nalaza i mišljenja vještaka od 15.6.2024.godine (zaprimljen u sud 21.8.2024.godine), te neposrednim saslušanjem vještaka, vještačenje po vještaku zaštite okoliša Biogradlija Semiru, dipl.ing.maš., uvidom i čitanjem Nalaza i mišljenja vještaka od 7.10.2024.godine, dopune Nalaza i mišljenja od 3.1.2025.godine te neposrednim saslušanjem vještaka,kao i uviđaj na licu mjesta.

Cijeneći provedene dokaze pojedinačno i u međusobnoj vezi u smislu odredbe članka 8. ZPP-a, sud je odlučio kao u izreci presude iz sljedećih razloga:

Konačno opredijeljenim tužbenim zahtjevima tužitelj od tuženika potražuje naknadu materijalne štete nastalu na nekretnini tužitelja u iznosu od 9.479,90 KM, sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana podnošenja tužbe pa do isplate, te da tuženik poduzme prikladne mjere na sprječavanju ili smanjenju prekomjerenih imisija ukupne taložne materije (prašine) na parcelama tužitelja, kao i da tužitelju na ime naknade štete zbog prekomjerne imisije ukupne taložne materije za period 23.3.2023.godine do 3.1.2025.godine isplati iznos od 9.600,00 KM, sa zakonskom zateznom kamatom od dana podnošenja tužbe pa do isplate, uz naknadu troškova parničnog postupka.

Među parničnim strankama sporna je aktivna legitimacija tužitelja, pasivna legitimacija tuženika, osnov i visina tužbenog zahtjeva. Istaknut je i prigovor zastare potraživanja.

Među parničnim strankama nisu sporne sljedeće činjenice:

-       da je Rješenjem Federalnog ministarstva okoliša i turizma FBIH broj UPI 05/2-23-11-223/19 od 13.12.2019.godine izdana okolinska dozvola JP Autoceste FBiH za dionicu brze ceste Lašva-Nević Polje, kao dio projekta brze ceste Lašba-Nević Polje-Jajce u dužini 23 km

- da su tuženik kao investitor i umješač Hering d.d. Široki Brijeg kao izvođač radova zaključili Ugovor pod nazivom „Izgradnja dijela brze ceste Lašva – Nević Polje LOT 5: petlja „ Vitez - izlaz iz poslovne zone - petlja Nević Polje“ broj JPAC................... od  26.4.2022.godine

- da naprijed navedenim Ugovorom zaključenim26.4.2022.godine tuženik kao naručilac angažira Hering d.o. Široki Brijeg kao izvođača za radove „Izgradnja dijela brze ceste Lašva - Nević Polje LOT 5: petlja „ Vitez - izlaz iz poslovne zone - petlja Nević Polje“, a imajući u vidu isplate koje će naručilac vršiti izvođaču po Ugovoru, izvođač se ovim prema naručiocu obavezuje da će okončati radove prema uslovima i odredbama danim u Ugovoru i ispraviti na zadovoljavajući način sve nedostatke u skladu sa odredbama Ugovora. Stavkom 3. Ugovoreno je da se dokumenti u prilogu smatraju sastavnim dijelom Ugovora (dodatci A - H), koje čine između ostalog i Uslovi ugovora (opći i posebni)

- da je tuženik prethodno pribavio od strane Federalnog Ministarstva prostornog uređenja Rješenjebroj: UPI/03-23-2-23/14 od 29.1.2020.godine, kojim se tuženiku kao investitoru izdaje Urbanističku suglasnost za izgradnju složene građevine - dionice brze ceste Lašva - petlja Nević Polje, kao dijela brze ceste Lašva - Donji Vakuf, sa pratećim objektima, na području Grada Zenica (Zeničko-dobojski kanton) i općina Busovača, Vitez, Novi Travnik i Travnik (Srednjobosanski kanton)

- da se nakon urbanističke suglasnosti na zahtjev investitora (tuženika) Rješenjem Federalnog ministarstva prostornog uređenja broj: UPI/03-19-2-87/20 od 4.5.2020.godine daje načelno odobrenje za građenje složene građevine, u kojem je u stavku II. navedeno da će se izgradnja predmetne složene građevine izvoditi po fazama, odnosno pojedinačnim tehnološkim cjelinama, kojih je ukupno 5. Izdavanje odobrenja za građenje vršit će se prema redoslijedu, a prema ovom načelnom odobrenju se može pristupiti izvođenju pripremnih radova, da bi se obim izvođenja pripremnih radova proširio Rješenjem o izmjeni Rješenja Federalnog ministarstva prostornog uređenja broj: UPI/03-19-2-87/20 od 21.4.2022.godine, pri čemu su pripremni radovi obuhvatali i uklanjanje grmlja i drveća (raščišćavanje lokacije), rušenje objekata od čvrstog materijala sa utovarom i prevozom na deponiju, uklanjanje postojećih građevina, premještanje postojećih nadzemnih podzemnih instalacija i odvoz materijala, sanacija zemljišta (osiguranje klizišta, drenaža, regulacija vodotoka, ravnanje zemljišta), potrebni iskopi i uklanjanje viškova materijala, građenje pristupnih saobraćajnica, odlagališta inertnog otpada, signalizacije, rasvjete, instalacija i drugih objekata za potrebe gradilišta, vršenje radova na zaštiti kulturno-historijskog naslijeđa koji bi mogli biti ugroženi izgradnjom (uz obavezan stručni nadzor nadležne službe zaštite kulturno-historijskog naslijeđa), izvođenje radova u cilju provođenja mjera iz Studije uticaja na okoliš

- da je na zahtjev investitora (tuženika) Rješenjem Federalnog ministarstva prostornog uređenja broj: UPI/03-19-2-304/22 od 5.8.2022.godine izdano odobrenje za građenje za radove na izgradnji dionice složene građevine brze ceste Lašva - petlja Nević Polje i to Faza 5: petlja „Vitez - izlaz iz poslovne zone" - petlja Nević Polje /od km 4+900 do km 9+ 700/, na području općina Vitez, Novi Travnik i Travnik, Srednjobosanski kanton. Građenje će se izvoditi u skladu sa Glavnim projektom petlja „Vitez - izlaz iz poslovne zone" - petlja Nević Polje, izrađenim od strane IPSA INSTITUT d.o.o. Sarajevo i UMEL-Dalekovodmontaža d.o.o. Tuzla, te ovjerenim od strane ovog Federalnog ministarstva. Predmetna faza izgradnje tretira trasu brze ceste od izlaza iz poslovne zone Vitez do priključka u Nević Polju. Trasa se od izlaza iz poslovne zone Vitez diže se u nagibu od 3,42%, te napušta postojeći kolovoz i preko magistralne ceste, korita rijeke Lašve kroz polja prati korito rijeke Lašve. Trasa čitavom dužinom prati korito rijeke Lašve, te na više mjesta prelazi sa jedne na drugu obalu, uz izgradnju većeg broja objekata, kao i regulaciju postojećeg korita rijeke Lašve. Kraj faze 5 se nalazi na početku petlje Nević Polje koja je oblika denivelisanog kružnog toka

- da bi izvršio svoje ugovorne obaveze, Hering dd. Široki Brijeg kao izvođač radova, podnio je zahtjev Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija, koji je Rješenjem broj 08/2-23-42-5993/22 od 27.9.2022.godine, istom dao suglasnot za izmjenu režima prometa na magistralnim cestama M-5 i M-14.6 za vrijeme izvođenja radova na dijelu brze ceste Lašva-Nević Polje

Sve navedene činjenice proizlaze i iz izvedenih materijalnih dokaza: Ugovor pod nazivom „Izgradnja dijela brze ceste Lašva - Nević Polje LOT 5: petlja „Vitez - izlaz iz poslovne zone - petlja Nević Polje“ broj: JPAC ..................... od  26.04.2022. godine; Rješenje Federalnog ministarstva prostornog uređenja broj: UPI/03-19-2-304/22 od 5.8.2022.godine; Rješenje Federalnog ministarstva prometa i komunikacija broj: 08/2-23-42-5993/22 od 27.9.2022.godine (uz Plan regulacije prometa); Rješenje Federalnog ministarstva prostornog uređenja broj: UPI/03-19-2-87/20 od 4.5.2020.godine; Rješenje o izmjeni rješenja Federalnog ministarstva prostornog uređenja broj: UPI/03-19-2-87/20 od 21.4.2022.godine; Rješenje Federalnog ministarstva okoliša i turizma broj: UPI 05/2-23-11-223/19 od 13.12.2019.godine; Rješenje Federalnog ministarstva prostornog uređenja broj UPI/03-23-2-23/14 od 29.1.2020.godine.

Imajući u vidu istaknute materijalnopravne prigovore aktivne i pasivne legitimacije na strani parničnih stranaka, to je sud prvo cijenio njihovu osnovanost prije donošenja odluke o tužbenom zahtjevu tužitelja.

Prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja za potraživanje naknade materijalne štete prouzrokovane na njegovoj nekretninije osnovan. Iz nalaza i mišljenja vještaka iz oblasti geodezije, Aide Skrobo, od 15.5.2024.godine, koja je imala zadatak indentificirati parcele tužitelja, proizlazi da se u katastarskom opreratu radi o nekretninama upisanim po novom premjeru, označene kao k.p. …………., zvana………., u naravi stambeno-poslovna zgrada u površini od ….. m² i k.p. ……….., zvana………., u naravi dvorište u površini od …………. m², upisane u PL broj ………… k.o. ………… kao posjed tužitelja sa dijelom 1/1. Sud je na osnovu uviđaja na licu mjesta u vezi sa Nalazom i mišljenjem vještaka te podacima iz katastarskog operata utvrdio da tužitelj jeste vlasnik, odnosno pretpostavljeni vlasnik stambenog objekta, tj. nekretnine za koju se potražuje naknada materijalne štete.

Drugi dio tužbenog zahtjeva usmjeren je na prestanak uznemiravanja prava vlasništva, zbog čega se primjenjuju odredbe Zakona o stvarnim pravima Federacije Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiH“, broj 66/13, 100/13 i 32/19 - odluka US, u daljnjem tekstu: ZSP).

Stvarnopravna zaštita od štetnog uticaja imisija ostvaruje se negatornom tužbom (actio negatoria), za čije je podnošenje ovlašten vlasnik, odnosno pretpostavljeni vlasnik nekretnine. Navedeno je propisano odredbom članka 126. stavak 1. ZSP koja glasi da vlasnik ima pravo da zahtijeva od osobe koja ga protupravno uznemirava da prestane sa uznemiravanjem, dok je odredbom članka 132. istog zakona propisano da, ako treća osoba protivpravno uznemirava vlasnika ili pretpostavljenog vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, on ima pravo da tužbom zahtijeva da to uznemiravanje prestane, dok je stavkom 3. istog članka određeno da vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo, a pretpostavljeni vlasnik činjenice na osnovu kojih se pretpostavlja njegovo vlasništvo.

Dakle, aktivnu legitimaciju za podnošenje negatorne tužbe, tužbe za uznemiravanje prava vlasništva posjeduje vlasnik ili pretpostavljeni vlasnik - posjednik, a pasivno je legitimisano svako ono lice koje uznemirava njegovo vlasničko pravo na bilo koji način, osim oduzimanjem stvari. Tužba se podnosi protiv vlasnika ili osobe koja posjeduje nekretninu na osnovu prava izvedenog iz vlasništva, s koje nekretnine su upućene imisije, ali je pasivno legitimisana i ona fizička ili pravna osoba koja je neposredno uzrokovala nedopuštene imisije ili naložila aktivnosti koje su prouzrokovale uznemiravanje nedopuštenim imisijama ili u čiju korist je uznemiravanje poduzeto, a on se od toga nije ogradio ili ga je dopustio.

Kako je prethodno navedeno, tužitelj je dokazao prepostavljeno pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini, čime je dokazana aktivna legitimacija tužitelja u predmetnoj pravnoj stvari.

Tuženik je tijekom postupka isticao nedostatak pasivne legitimacije pozivajući se na Opće uslove Ugovora o građenju, a koji čine sastavni dio Ugovora JPAC ………………….. od 26.4.2022.godine, kojima je definirano da za sve eventualne štete koje izvođenjem radova nastanu trećim licima odgovara isključivo izvođač radova Hering d.d. Široki Brijeg. Po ocjeni suda prigovor pasivne legitimacije na strani tuženika nije osnovan.Uvidom u Opće uslove Ugovora o građenju u članku 8.1 „Rizici izvođača“ zaista je ugovoreno je da od datuma početka do izdavanja Potvrde o otklanjanju nedostataka, rizici povreda, smrti i gubitka ili oštećenja na imovini uključujući, ali ne ograničavajući se na radove, mehanizaciju, materijale i opremu koji nisu rizik naručioca, predstavljaju rizik izvođača, dok je u članku 9.1 ugovoreno da će izvođac osigurati, u ime izvođača i naručioca, pokriće u osiguranju, u iznosima i odbicima navedenim u Posebnim uslovima Ugovora za slučajeve koji spadaju u rizike izvodača, među kojima je igubitak ili oštećenje na imovini (osim na radovima, mehanizaciji, materijalima i opremi) u vezi sa Ugovorom, što je izvođač i učinio zaključivši Policu za osiguranje objekata u izgradnji, vidljivo iz Police Adriatic osiguranja d.d. broj: ................... od 20.7.2022.godine.

Međutim, odredbom članka 207. Zakona o obligacionim odnosima („Službeni list SFRJˮ, broj 29/78, 39/85, 45/89 - odluka USJ i 57/89, „Službeni  list  RBiHˮ,  broj 2/92, 13/93, 13/94 i „Službene novine FBiHˮ, broj 29/03 i 42/11, u daljnjem tekstu: ZOO”) propisano je da naručilac i izvođač radova na nepokretnosti solidarno odgovaraju trećem licu za štetu koja mu nastane u vezi sa izvođenjem tih radova.

Prema odredbi članka 207. ZOO, oštećenom pripada pravo da traži naknadu od svih ili samo jednog solidarnog dužnika, a solidarni dužnik koji isplati više nego što iznosi njegov udio u prouzrokovanju štete može tražiti od drugog dužnika ono što je platio za njega (članak 208. ZOO). Za odgovornost tuženika - naručioca radova u ovoj pravnoj stvari nije mjerodavan Ugovor zaključen sa izvođačem radova, kojim je svoju odgovornost ograničio u odnosu na izvođača za štetu uzrokovanu trećim licima u vezi sa izvođenjem radova. Odredbe općih uvjeta ugovora treba tumačiti samo kao način reguliranja međusobnih odnosa solidarnih dužnika (naručioca i izvođača radova) povodom nastale štete, odnosno obaveze isplate štete, dok ista nema značaja prema oštećenom licu, sukladno odredbi članka 207. ZOO.

Navedena okolnost može imati značaja samo u regresnoj parnici između tuženog i izvođača radova ukoliko bi se utvrdilo da je šteta uzrokovana nestručnim izvođenjem radova, odstupanjem od projekta i slično. (Vs BiH, Rev. 572/88, od 18. 5. 1989. - Bilten Vs BiH 3/89 – 50).

S obzirom na to da je među parničnim strankama nesporno, a to proizlazi i iz provedenih dokaza Ugovor pod nazivom „Izgradnja dijela brze ceste Lašva - Nević Polje LOT 5: petlja „Vitez - izlaz iz poslovne zone - petlja Nević Polje“ broj: JPAC .................... od  26.4.2022.godine i Općih uslova ugovora o građenju da su JU Autoceste FBiH d.o.o. Mostar, naručilac radova na izgradnji predmetne brze ceste, to su i pasivno legitimisaniza naknadu štete trećim licima koja se može prouzrokovati izgradnjom predmetne obilaznice.

Materijalnopravni prigovor zastare potraživanja istaknut od strane tuženika također nije osnovan. Zahtjev za naknadu štete zastarijeva zakonom propisanim rokovima iz članka 376. ZOO (subjektivnom od tri i objektivnom od pet godina), a tužba u predmetnoj pravnoj stvari je podnesena 23.3.2023.godine, unutar zakonom propisanih rokova, dok je člankom 126. stavak 2. ZSP regulirano da pravo na zaštitu za prestanak uznemiravanja ne zastarijeva, stoga tužitelj ima pravo i na podnošenje tužbe za prestanak uznemiravanja.

Odlučujući o osnovanosti tužbenog zahtjeva za naknadu materijalne štete nastale na stambenom objektu tužitelja, sud polazi od odredbi članka 173. i 174. ZOO.

Člankom 173. ZOO regulirano je da šteta nastala u vezi sa opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potiče od te stvari, odnosno djelatnosti, izuzev ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete, dok je člankom 174. ZOO regulirano da za štetu od opasne stvari odgovara njen imalac, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara lice koje se njom bavi.

Opasne stvari su one stvari koje predstavljaju povećanu opasnost uzrokovanja štete za okolinu, a opasne djelatnosti su one djelatnosti u kojima se koristi opasna stvar, odnosno određeni procesi rada koji stvaraju povećanu opasnost nastupanja štete za okolinu. ZOO ne određuje šta se smatra kao opasna stvar odnosno djelatnost nego tu činjenicu utvrđuje i cijeni sud u svakom konkretnom slučaju.

Predmetni građevinski radovi po ocjeni ovog suda imaju se smatrati opasnom djelatnošću u smislu odredbe članka 173. ZOO-a jer način i tehnologija po kojima se ti radovi izvode već sami po sebi predstavljaju povećanu opasnost za okolinu, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara lice koje se njome bavi, sukladno odrebi članka 174. stavak 1. ZOO-a.

Sukladno citiranoj odredbi članka 207. ZOO-a, tuženik kao naručilac radova na izgradnji građevinskog objekta brze ceste Lašva-Nević Polje (koja izgradnja po svojim karakteristikama predstavlja opasnu djelatnost), odgovara trećim licima za štete koje ovima nastanu u vezi sa izvođenjem radova na izgradnji brze ceste i to po principu objektivne odgovornosti.

Navedeno znači da je za odlučivanje o odgovornosti tužika kao naručioca/investitora bilo potrebno utvrditi samo to da li su oštećenja koja su na tužiteljevim nekretninama nastala u uzročnoj vezi sa izvođenjem građevinskih radova na izgradnji brze ceste Lašva-Nević Polje, pri čemu je za utvrđenje pretpostavke postojanja uzročne veze dovoljno dokazati da su u vrijeme izvođenja radova od strane tuženika pojavila oštećenja na nekretnini tužitelja. Kada se na ovaj način utvrdi postojanje uzročne veze, na tuženika prelazi teret dokazivanja da ne postoji uzročna  između izvođenja radova i nastale štete (Rješenje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 64 0 P 003141 11 Rev od 09.02.2012. godine, BSP VSFiH, 2012, 89), kao i obaveza dokazivanja postojanja razloga za oslobođenje od odgovornosti iz članka 177. ZOO.

Uviđajem na licu mjesta je utvrđeno da se izgradnja brze ceste Lašva - Nević Polje vrši neposredno pored objekta tužitelja, uzduž cijele njegove parcele.

Iz Zapisnika o uvođenju u posjed Općine Travnik - Služba za urbanizam, građenje, katastar i imovinsko-pravne poslove broj 04-31-2-1373-5/20 od 13.7.2022.godine, Zapisnika o uvođenju u posjed Općine Vitez - Služba za imovinsko pravne poslove, katastar i urbanizam broj UP I 06-31-2-457/18 od 13.7.2022.godine te Zapisnika o uvođenju u posjed Općine Novi Travnik - Služba za urbanizam, građenje, katastar i imovinsko-pravne poslove broj 06-679/22 od 13.07.2022.godine proizlazi da je korisnik eksproprijacije JP Autoceste FBiH d.o.o. zatražio primopredaju potpuno eksproprisanih nekretnina u svrhu izgradnje brze ceste na dionici Lašva-Nević Polje dionica LOT 5 (izlaz iz poslovne zone Vitez - Petlja Nević Polje) koja se nalazi na teritoriji Općine Travnik - K.O. ……… i K.O. …………., izlaz iz poslovne zone Vitez - petlja Nević Polje kroz k.o. Stojkovići i k.o. Bučići, izlaz iz poslovne zone Vitez - Nević Polje kroz k.o. Mošunj i k.o.Vitez, među kojima nije bila nekretnina tužitelja. Na temelju priloženog elaborata o eksproprijaciji eksproprisane su nekretnine na području Općine Travnik, Novi Travnik i Vitez. Prilikom uvođenja u posjed korisnika eksproprijacije JP Autoceste FBiH bili su prisutni predstavnici eksproprijacije, predstavnici navedenih općina, predstavnici izvođača radova Hering d.d. Široki Brijeg, kao i predstavnici Nadzora - Konzorcij Divel Sarajevo, IG Banja Luka i Zagrebinspekt Mostar, te Predstavnik projektanta Ipsa Institut Sarajevo.

Dakle prije početka izvođenja radova na predmetnoj dionici izvršena je eksproprijacija nekretnina koje se nalaze u neposrednoj blizini ceste koja se gradi, dok nekretnina tužitelja nije bila predmetom eksproprijacije, već je sačinjeno nulto stanje objetka tužitelja, vidljivo iz materijalnog dokaza “Obezbjeđenje dokaza - trenutno stanje objekta na dan 29.8.2022.godine” u kojem je navedeno da je objekat izveden sa betonskim temeljima, sa AB serklaža i nosivim zidovima izgrađenim od blok-opeke. Stropna konstrukcija iznad prizemlja je AB ploča. Krovna konstrukcija je drvena sa završnim pokrovom glineni crijep i sa izvedenim vertikalnim i horizontalnim olucima. Unutrašnja obrada zidova je malter obojen poludiperzivnim bojama. Završnu podnu oblogu u objektu čini laminat i keramika. Unutrašnja stolarija je drvena, dok fasadna od PVC-a. Na etaži potkrovlje primjećene su pojedinačne pukotine koje se ispoljavaju na malterskim površinama sastava zidova i plafonima u spavaćoj sobi, kao i dijagonalna pukotina sanirana iznad ulaznih vrata u hodniku pored dimnjaka. Na pomoćnom objektu primjećena je dijagonalna pukotina pored ulaznih garažnih vrata. Krovna konstrukcija je rasušena na mjestima zabatnih zidova i dosta dotrajala. Podna ploča ispred garaže i šupe je sa znatnim mrežastim pukotinama. Dvorište objekta je uređeno sa betonskim stazama, zelenim površinama i coklom sa modularnom ogradom - panelnom. Na cokli je primjećena jedna pukotina vertikalna na mjestu ankerisanja stubova.

Na okolnost postojanja uzročno-posljednične veze između izvođenja radova koji su se vršili uzduž tužiteljevih nekretnina i štete nastale na stambenom objektu tužitelja provedeno je vještačenje po vještaku građevinske struke, koji je imao zadatak da pregleda stambeni objekat tužitelja na dan uviđaja te uporedi oštećenja stambenog objekta prilikom sačinjavanja nultog stanja sa sadašnjim stanjem.

U nalazu i mišljenju od 15.6.2024.godine vještak građevinske struke Enisa Pašalić konstatira da obilaskom objekta i vizuelnim pregledom sa vanjske strane nemavidljivih oštećenja na stambenom objektu, odnosno objekat nije pretrpio strukturalna oštećenja i nije narušena konstruktivna stabilnost stambenog objekta tužitelja. Pregledom unutrašnjosti objekta, došlo je do oštećenja na svim unutrašnjim zidovima i plafonima u pogledu pojave pukotina različite dimenzije i širine. Pukotine su pogotovo izražene na sastavima drvene međuspratne konstrukcije - plafona i zidova, a pogotovo na strani do gradilišta. Te pukotine se odnose na završne obrade zidova i plafona, te vještak nije uočila pukotine na nosivim konstruktivnim zidovima. U Zaključku iznosi mišljenje da uporedbom sa fotografijama koje su snimljenje 23.8.2022.godine u Elaboratu obezbjeđenja dokaza o Stanju objekta i pregleda unutrašnjosti objekta na dan uviđaja, zatečene pukotine iz perioda sačinjavanja nulotog stanja objekta su se proširile i pojavile su se nove sa djelomično otpalim malterom, a pogotovo na strani zidova i plafona do gradilišta. Oštećenja i nastala šteta se ogledaju na sanaciji svih unutrašnjih zidova i plafona na način da se: izvrši uklanjanje svih napuknuća na malteru, struganjem, te izvrši pripremni radovi na postavljanju mrežice, gipsanju i ponovnom premazu zidova i plafona poludisperzivnim bojama.

Odgovarajući na pitanja punomoćnika tužitelja na glavnoj raspravi vještak se izjasnila da je objekat tužitelja novije gradnje, potpuno završen. Pregledom samog objekta obratila je pažnju na statičku ugroženost objekta i kao što je u Nalazu istakla, objekat nije statički ugrožen, a oštećenja se ogledaju uglavnom na završnim zanatskim radovima odnosno, zidovima i plafonima. Pojašnjava da je u nalazu obezbjeđenja dokaza o stanju objekta prije početka radova obuhvaćen stambeni objekat, kao i pomoćni objekti tužitelja koji nisu predmet ovoga spora, kod kojih su bila konstruktivna oštećenja. Ponavlja da za stambeni objekatkoji je predmet ovog spora unalazu „Obezbjeđenje dokaza od 29.8.2022.godine“ zabilježeno sljedeće: „na etaži potkrovlja primjećene su pojedinačne pukotine koje se ispoljavaju na malterskim površinama sastava zidova i plafona u spavaćoj sobi, kao i dijagonalne pukotine sanirane iznad ulaznih vrata u hodniku pored dimnjaka.“ Pukotine pored dimnjaka su nastale uslijed toplote zagrijavanja dimnjaka, pukotine sastava zidova i plafona u potkrovlju uslijed rada drvene krovne konstrukcije. Na dan uviđaja primjećene su daleko veće pukotine, ne samo na sastavima zidova i plafona, nego i na ostalim zidovima, a pogotovo su izražene na strani koja je do buduće zaobilaznice. U svom nalazu je obratila pažnju na sanaciju, odnosno dovođenje u prvobitno stanje oštećenja na zidovima i plafonima i izuzela pukotine oko dimnjaka koje su nastale usljed zagrijavanja samog dimnjaka, a ne uslijed radova na zaobilaznici. Odgovarajući na pitanje tužitelja da li su oštećenja na stambenom objektu tužitelja opisana u Nalazu posljedica radova na brzoj cesti vještak je dala odgovor da oštećenja u vidu pukotina koja su obuhvaćena premjerom su posljedice uticaja koji su se dešavali na gradilištu obilaznice, s tim da jačinu vibracija koja se prenosila kroz tlo kao i jačine buke nije mogla utvrditi jer to nije njen predmet vještačenja. Iz premjera radova je izuzelaoštećenja koja su mogla nastati da nije bilo izgradnje obilaznice, kao što je i napomenula (pucanje maltera na dimnjaku i oko dimnjaka od uticaja toplote ili sastav drvene konstrukcije i armiranog betona jer je jasno da je drvo živi materijal, da radi i da se mogu pojaviti pukotine) i da nije bilo radova na gradilištu. Ostale navedene pukotine i sanacije su obuhvaćene usred promjena nastalih uslijed izvođenja radova.

Postupajući prema zahtjevu tužitelja, dva puta je i Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva SBK vršilo inspekcijski nadzor na adresi tužitelja, vidljivo iz Zapisnika o inspekcijskom nadzoru Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva SBK broj: 06-21-062/23 od 22.3.2023.godine i Zapisnika o inspekcijskom nadzoru Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Inspektorat broj: 06-21-066/23 od 28.3.2023.godine, zbog plavljenja rijeke Lašve. Prilikom prvog pregleda tužitelj je izjavio da su radovi na izgradnji brze ceste doveli do plavljenja dijela naselja Nova Bila i Gladnik u noći sa petka na subotu 10.-11.3.2023.godine, lokacija oko mosta na rijeci Lašvi u Novoj Biloj. Izvršen je obilazak lokacije, vidljivi su tragovi poplave u dvorištu kuće tužitelja i na vanjskom zidu pomoćnog objekta, kao i na susjednoj parceli. Prilikom drugog pregleda predstavnici tuženika i izvođača radova Hering d.d. Široki Brijeg izjavili su da poplave nisu uzrokovane radovima na brzoj cesti, te da se radovi izvode u skladu sa projektnom dokumentacijom i ishodovanim dozvolama.

Građevinski inpektor Službe za inspekcijski nadzor općine Travnik je dana 20.6.2023.godine izvršio pregled u naselju Nova Bila, a predmet inspekcijskog nadzora je bio stambeni objekat u vlasništvu tužitelja, kojom prilikom je sačinjen Zapisnik o inspekcijskom nadzoru broj: 05/19-6-187/23. Pregledu je prisustvovao voditelj gradilišta Tomislav Ivanković i isti je potpisao zapisnik. U zapisniku je konstatirano da su u unutrašnjem dijelu objekta vidljiva oštećenja (pukotine u zidovima) koje su nastale tijekom izgradnje brze ceste Lašva-Nević Polje. Izvođač Hering d.d. Široki Brijeg koristi ulicu koja prolazi neposredno ispred stambenog objekta tužitelja. Prilikom korištenja pristupnog puta ulica, nastajanjem vibracija kretanjem teških motornih vozila došlo je do oštećenja na samom objektu.

Sud je nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke prihvatio kao jasan, stručan i argumentovan, te isti doveo u vezu sa Zapisnikom o građevinskom inspekcijskom nadzoru broj: 05/19-6-187/23 od 20.6.2023.godine. Ne stoje prigovori irelevantnosti sačinjenog nalaza i mišljenja koje je tuženik iznio u završnoj riječi, obrazlagajući da se o uzročnicima nastanka štete na nekretninama uslijed vibracija izazvanih radom građevinskih strojeva, mašina i kamion, te evantualnih deformacija usljed procesa u tlu mogu jedino izjašnjavati vještaci geološke, odnosno rudarsko-seizmološke struke. Prigovori tuženika su takvi da zadiru u domen struke, nauke i vještine, a vještak je u tijeku postupka, detaljno pojasnila na čemu je zasnovala svoj nalaz i mišljenje.

Procjenu građevinskih šteta na nekretninama i vrše vještaci građevinske struke, a vještak u radu koristi svoja znanja i stručna zapažanja kako bi utvrdio činjenično stanje i donio svoje mišljenje o uzrocima i posljedicama određenih činjenica.Upravo se vještačenjem daje nalaz i mišljenje o nekoj važnoj činjenici, a temelji se na stučnome znanju kojim sud ne raspolaže, stoga je sud u cijelosti prihvatio i cijenio nalaz i mišljenje vještaka prilikom donošenja odluke.

Također, Rješenjem o izmjeni rješenja federalnog ministarstva prostornog uređenja broj UPI/03-19-2-87/20 od 21.04.2022. godine vidljivo je da su samo pripremni radovi za koje je dobivena dozvola za rad prilikom izgradnje obilaznice obuhvatali i uklanjanje grmlja i drveća (raščišćavanje lokacije), rušenje objekata od čvrstog materijala sa utovarom i prevozom na deponiju, uklanjanje postojećih građevina, premještanje postojećih nadzemnih podzemnih instalacija i odvoz materijala, sanacija zemljišta (osiguranje klizišta, drenaža, regulacija vodotoka, ravnanje zemljišta), potrebni iskopi i uklanjanje viškova materijala, građenje pristupnih saobraćajnica, odlagališta inertnog otpada, signalizacije, rasvjete, instalacija i drugih objekata za potrebe gradilišta, itd.

U Rješenju o izdavanju okolinske dozvole broj: UPI 05/2-23-11-223/19 od 31.12.2019.godine u stavku III. propisane su mjere ublažavanja i izbjegavanja negativnih utjecaja na okoliš, između ostalog i osiguranje pravbične naknade za objekte i zemljišta za koja se utvrdida se nalaze u privatnom ili društvenom vlasništvu, a koje su u obuhvatu trase autoceste. U okviru ugovorne dokumentacije koju Investitor potpiše sa izvođačima potrebno je definirati uvjete kojima se trebaju ispuniti sve propisane mjere zaštite u fazi izvođenja radova. Izvođač je dužan izraditi Plan organizacije gradilišta (POG) i pridržavati se istog. Mjere ublažavanja negativnih utjecaja na okoliš potrebno je provoditi kontinuirano u svim fazama projekta, od planiranja i pripreme projekta do izgradnje i korištenja.

U vezi s prednjim utvrđenjima i kod nesporne činjenice da je tuženik na lokalitetu Nova Bila na kojem je locirana nekretnina tužitelja u spornom periodu vršio obimne građevinske radove na izgradnji obilaznice, da je šteta nastala uslijed radova na obilaznici, što je podrazumijevalo pripremne radove, građevinsko-tehničke radove, različite oblike transporta, odlaganje različitih materijala, te druge s njima povezane aktivnosti, zaključak je suda da se navedeni radovi mogu dovesti u uzročno posljedičnu vezu sa nastankom štete na nekretninama tužitelja.

S obzirom na činjenicu da tuženik u tijeku postupka nije dokazao da je šteta čiju naknadu tužitelj potražuje predmetnom tužbom nastala uslijed drugih uzroka za koje tuženik ne odgovara (propisane odredbom članka 177. ZOO), sud smatra da je ista isključivo posljedica građevinskih radova koje je na spornom lokalitetu izvodio tuženik i propusta tuženika da obezbijedi adekvatne mjere zaštite propisane prilikom izdavanja odobrenja i dozvola za građenje nadležnih organa, iz čega proizlazi da je tužitelj dokazao osnovanost svog tužbenog zahtjeva za naknadu materijalne štete pričinjene na njegovom stambenom objektu, konkretno unutrašnjosti objekta.

Kako iz provedenih dokaza proizlazi osnovanost postavljenog tužbenog zahtjeva usmjerenog na isplatu naknade materijalne štete nastale prilikom izgradnje obilaznice, to je sud u pogledu dosuđivanja njene naknade pošao od odredbe članka 185. stavak 1. ZOO, kojom je propisano da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala i stavak 3. kojim je određeno da kad uspostavljanje prijašnjeg stanja nije moguće ili kad sud smatra da nije nužno da to učini odgovorna osoba, da će sud odrediti da ona isplati oštećeniku odgovarajuću svotu novca na ime naknade štete. Visina naknade štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, izuzev u slučaju kad zakon određuje što drugo.

Iz nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke, koji je sud prihvatio jer je isti urađen u skladu sa pravilima struke, proizlazi da je visina štete na stambenom objektu tužitelja 9.479,70 KM. Vještak je u svom nalazu detaljno objasnila koje radove bi bilo potrebno poduzeti kako bi se prizemlje kuće i dvorište vratilo u prethodno stanje, a ti radovi obuhvataju pripremne radovi u unutrašnjosti (dobijanje napuknutog maltera, iznošenje šuta i odvoz na deponiju - obračun paušalno u iznosu od 200,00 KM), nabavka materijala, dovoz i izrada unutrašnje obrade zidova i plafona, sa prethodnim predradnjama/ugradnja mrežice na očišćenim pukotinama, gipsanje, izravnanje i dr.te premazivanje posnom bojom 2x (Obračun zidova po m² ukupno iznosi 6.504,90 KM (325,25 m² x 20,00 KM), a obračun plafona po m² iznosi 2.775,00 KM (111 m² x 25,00 KM), što sveukupno iznosi 9.479,90 KM. Predmjer i predračun potrebnih radova je izvršen tako što je vještak izvršila unutrašnje mjerenje zidova i plafona radi utvrdivanja količine, te uzeoprosječne jedinične cijene za navedene pozicije rada.

Imajući u vidu navedeno, sud je tužitelju na ime naknade materijalne štete na stambenom objektu dosudio iznos od 9.479,90 KM.

Kamata na iznose naknade materijalne štete pripada tužitelju temeljem članka 277. ZOO-a jer dužnik koji zadocni, duguje pored glavnice i zateznu kamatu po zakonom utvrđenoj stopi pa kako se u skladu sa člankom 186. istog zakona, obaveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete, to je tuženik dužan platiti zakonsku zateznu kamatu na dosuđeni iznos štete počev od 23.3.2023.godine, kao dana podnošenja tužbe kako je to potraživao tužitelj, pa do isplate.

Drugim dijelom tužbenog zahtjeva, kako je to prethodno navedeno, tužitelj traži da tuženik poduzme prikladne mjere na sprječavanju ili smanjenju prekomjerenih imisija ukupne taložne materije (prašine) na parcelama tužitelja, kao i da tužitelju na ime naknade štete zbog prekomjerne imisije ukupne taložne materije za period 23.3.2023.godine do 3.1.2025.godine isplati iznos od 9.600,00 KM. Tužitelj traži tzv. stvarno-pravnu zaštitu od prekomjernih imisija putem vlasničke negatorne tužbe usmjerene na zabranu budućeg uznemiravanja prava vlasništva te tzv. obligaciono-pravnu zaštitu naknade štete zbog prekomjernih imisija.

Među parničnim stranaka sporno je da li su imisije ukupne taložne materije (prašine) prekomjerne i dopuštene imajući u vidu da je izgradnja brze ceste u javnom interesute da li se radnjama tuženika tužitelj uznemirava u vršenju svojih prava i ovlaštenja na predmetnoj nekretnini, kao i da li je u obavezi tuženik da tužitelju za navedeno naknadi štetu, odnosno sporno je da li je kao posljedica radnji tuženika za tužitelja nastupila šteta i ako jeste koja je realna novčana satisfakcija za iste, odnosno sporna je u visina tužbenog zahtjeva.

ZSP u članku 76. stavak 1. izričito propisuje da se niko ne smije služiti ni koristiti nekretninom na način da zbog toga na tuđu nekretninu slučajno ili po prirodnim silama dospiju dim, neugodni mirisi, čađ, otpadne vode, potresi, buka i sl. ako su prekomjerni s obzirom na namjenu koja odgovara toj nekretnini u skladu sa mjestom i vremenom, ili izazivaju znatniju štetu, ili su nedopušteni na osnovu odredaba posebnog zakona (prekomjerne posredne imisije).

Stavkom 2. istog članka regulirano je da vlasnici nekretnina koje su izložene prekomjernim posrednim imisijama ovlašteni su da od vlasnika nekretnine s koje one potiču zahtijevaju da otkloni uzroke tih imisija i naknadi štetu koju su nanijele, kao i da ubuduće propušta činiti na svojoj nekretnini ono što je uzrok prekomjernih imisija, dok ne preduzme sve mjere koje su potrebne da onemoguće prekomjerne imisije.

Stavkom 3. regulirano je da izuzetno, kad prekomjerne posredne imisije potiču od djelatnosti za koju postoji dozvola nadležnog organa, vlasnici nekretnine koja im je izložena nemaju pravo dok ta dozvola traje da zahtijevaju propuštanje obavljanja te djelatnosti, ali su ovlašteni da zahtijevaju naknadu štete koju su imisije nanijele, kao i preduzimanje prikladnih mjera da se ubuduće spriječe ili smanje prekomjerne imisije, odnosno nastupanje štete.

Odgovornost za zaštitu okoliša te obvezu naknade štete prouzrokovanu onečišćavanjem uređuju odredbe Zakona o zaštiti okoliša („Službene novine FBiH“, br. 51/21) i ZOO.Za postojanje vanugovorne odgovornosti za štetu nastalu onečišćavanjem okoliša moraju biti ispunjenje opće pretpostavke odgovornosti za štetu propisane ZOO, a to su: subjekti odgovornosti za štetu, štetna radnja, šteta, uzročna veza te protupravnost. Sukladno članku 116. Zakona o zaštiti okoliša, onaj koji obavlja djelatnost opasnu po okoliš (operater) odgovoran je za štetu nanesenu tom djelatnošću ljudima, imovini i okolišu (stavak 1), a mogućnost da djelatnost opasna po okoliš prouzrokuje štetu se procjenjuje na osnovu načina rada postrojenja, vrste i koncentracije supstanci koje se upotrebljavaju ili nastaju tom aktivnošću, korištenja genetički modificiranih organizama ili mikroorganizama, meteoroloških uslova, kao i vremena i mjesta nastanka štete (stavak 2).

Pravna osoba koja prouzrokuje onečišćavanje okoliša odgovara za nastalu štetu po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), a prema općim pravilima obligacionog prava. Za onečišćavanje okoliša odgovorna je i osoba koja je svojim nezakonitim ili nepravilnim djelovanjem omogućilaili dopustila onečišćivanje okoliša. Odgovornost za štetu prouzrokovanu onečišćavanjem okoliša je objektivna, što znači da se odgovara bez obzira na krivnju, tj. već na temelju same činjenice da je šteta prouzrokovana. Da bi se oslobodio obveze naknade štete, štetnik mora dokazati da je šteta prouzrokovana višom silom, krivnjom samog oštećenog ili neke treće osobe, dok gaod odgovornosti ne oslobađa samo dokazivanje da nije kriv. Ako je šteta nastala od opasne stvari ili opasne djelatnosti, smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.

Člankom 156. stavak 1. ZOO regulirano je da svatko može zahtijevati od drugoga da ukloni izvor opasnosti od koga prijeti znatnija šteta njemu ili neodređenom broju lica, kao i da se uzdrži od djelatnosti od koje proizilazi uznemiravanje ili opasnost štete, ako se nastanak uznemiravanja ili štete ne može spriječiti odgovarajućim mjerama. 

Stavkom 3. istog članka regulirano je da ako šteta nastane u obavljanju općekorisne djelatnosti za koju je dobijena dozvola nadležnog organa, može se zahtijevati samo naknada štete koja prelazi normalne granice, dok je stavkom 4. regulirano da se i u tom slučaju može zahtijevati preduzimanje društveno opravdanih mjera za spriečavanje nastupanja štete ili za njeno smanjenje. 

Tuženik je tijekom cijelog postupka isticao činjenicu da je izgradnja brze ceste u javnom interesu.

U slučaju obavljanja općekorisne djelatnosti sud mora, prema okolnostima svakog konkretnog slučaja, raspraviti prelazi li šteta uobičajene granice te natemelju toga postoji odgovornost pravneosobe koja vrši općekorisnu dozvoljenu djelatnost, podrazumijevajući pritom takve štetne posljedice kojeprelaze one granice štete koje su uobičajene i tolerantne u suvremenoj urbanoj sredini, sa svim štetnim imisijamakoje pojedinac mora prihvatiti življenjem u takvoj sredini.

Obavljanje djelatnosti izgradnje brze ceste jeste u javnom interesu, odnosno to je općekorisna djelatnost te je Vlada FBiH donijela Odluku kojom utvrđuje da je izgradnja brze ceste Lašva-Nević Polje od javnog interesa za Federaciju BiH, što tijekom postupka nije ni bilo učinjeno spornim.

Radi dokazivanja postojanja štetnih imisija provedeno je vještačenje po vještaku zaštite okoliša. Predmet nalaza vještaka zaštite okoliša je bio uticaj štetnih imisija koje se emituju tokom faze izvođenja građevinskih i drugih s njim povezanih aktivnosti na gradilištu te utvrđivanja imisija koje se kod takvih radova emituju na tužitelja. Nalaz je rađen po ustaljenoj metodologiji koja se provodi za utvrđivanje takvih imisija.

Osnovnim nalazom dostavljenom sudu, broj nalaza: 02-09/2024 od 7.10.2024.godine, vještak zaštite okoliša Semir Biogradlija, nakon provedenog mjerenja od strane JU Univerzitet u Zenici, Instituta Kemal Kapetanović Zenica, Centar za okoliš, pomoću mjerne stanice koja se koristi za potrebe instituta u postupcima, mjerenja štetnih imisija i utvrđivanja njihovih vrijednosti, utvrdio je prekoračenje imisije taložne materije-prašine, kojoj je tužitelj i njegov posjed tijekom izvođenja radova izložen. Utvrđeno prekoračenje predmetne imisije je u značajnoj mjeri, točnije rezultati ukupne taložne materije iznosili su 5759 ( mg/m² dan), što je (16 x) više od dozvoljenog. U odnosu na utvrđenu činjenicu da je tužitelj bio izložen prekograničnim vrijednostima taložne materije/ prašine, ali i drugim imisijama (buka, sumpor dioksid S02, azotnidioksid NO2 itd.) iako one nisu bile prekoračene, a koje su poticale tokom izvođenja radova i s njima povezanih aktivnosti sa obližnjeg radilišta, onda se ovakav dogadaj može okarakterisati kao nepovoljnim po okolišne komponente tužitelja i rizika po njegovo zdravlje. Kvalitet života, ambijentalno i fizički, uslijed djelovanja utvrđenih prekograničnih emisija za promatrani period, uzima se kao nepovoljniji u odnosu na stanje kakvo je tužitelj imao prije izvođenja radova, upravo zbog izloženosti ovakvim imisijama i povećanog rizika od njihovog utjecaja na zdravlje tužitelja.

U tom nalazu vještak se očitovao o načinu smanjenja djelovanja štetnih imisija, odnosno urnanjenja izloženosti tužitelja takvim imisijama i njegovom posjedu, tako što bi se dosljedno poštovale/provodile mjere propisane okolišnom dozvolom ili ono što je objektivnije u promatranom periodu, privremeno izmještanje tužitelja sa lokacije u cilju smanjenja rizika na zdravlje tužitelja do okončanja radova.

Da bi se tražila stvarnopravna zaštita prestanka uznemiravanja prava vlasništva opasnost od štete treba i dalje postojati. Tužitelj je dužan sudu dokazati da je do štete već došlo i da štetne posljedice i dalje traju, ili da do štete još nije došlo ali postoji prijeteća opasnost od štete. Ta opasnost mora biti objektivizirana, tj. konkretna i izvjesna, a ne uslovljena ili neizvjesna.

U konkretnom slučaju sud je utvrdio da su radovi na predmetnoj dionici prestali, a samim time i imisije prašine su prestale iz razloga što je izgradnja prve dionice brze ceste završena (od izlaza iz Viteza do Nević Polja u dužini od 5 km), što je općedostupna činjenica, objavljena putem javnih medija.

Dakle radi se o otklonjivim imisijama, imisijama koje su već prestale jer je predmetna dionica brze ceste izgrađena, stoga nije osnovan dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na poduzimanje prikladnih mjera na sprječavanju ili smanjenju prekomjerenih imisija ukupne taložne materije (prašine) na parcelama tužitelja.

Pojam štete je u ZOO definiran kao umanjenje nečije imovine (obična šteta) i sprečavanje njenog povećanja (izmakla korist), te kao nanošenje drugom fizičkog ili psihičkog bola ili straha (članak 155.). Šteta se nanosi preduzimanjem štetne radnje, a da bi neka radnja mogla predstavljati osnov za naknadu štete, ona mora biti protivna važećim zakonskim propisima, jer se za dopuštene radnje, upravilu, ne odgovara. Pojam „zagađenja“ reguliran Zakonom o zaštiti okoliša (članak 4.) podrazumjeva direktno ili indirektno uvođenje, kao posljedicu ljudske djelatnosti, supstanci, vibracija, toplote, mirisa, ili buke u zrak, vodu ili tlo koje mogu biti štetne po zdravlje čovjeka ili imovinu, ili kvalitet života u okolišu kao i svaki poremećaj količine određenih hemijskih ili bioloških supstanci ili fizikčkih osobina u odnosu na prirodne vrijednosti, dok je „zagađivač” - svako fizičko ili pravno lice koje posrednim ili neposrednim djelovanjem ili propuštanjem djelovanja izaziva zagađenje okoliša. Pojam „šteta“ u smislu odgovornosti za štetu izazvanu u okolišu znači mjerljiv štetni efekat, odnosno promjenu na prirodnim dobrima ili neposredan ili posredan mjerljivi poremećaj u funkcionisanju prirodnih dobara.

U slučaju nastanka obligacionog odnosa iz osnova odgovornosti za štetu nastalu zagađenjem okoliša, ako šteta potiče od opasne stvari ili opasne djelatnosti, teret dokaza dane postoji uzročna veza između štetne radnje i štete na tuženiku kao zagađivaču okoliša.

U tom slučaju se naknada za pretrpljenu štetu, ako za nju postoje sve zakonom propisane pretpostavke, može dosuditi samo za one oblike štete koje su propisane zakonom.

Tijekom postupka tužitelj je postavio zahtjev za naknadu materijalne štete, a koju potražuju zbog prekomjernih imisija prašine u zrak, što je moglo utjecati na zdravlje tužitelja.

U parničnom postupku jedno od osnovnih načela jeste raspravno načelo koje je regulirano kroz odredbu članka 7. ZPP-a. Prema tom načelu parnične stranke su isključivo obavezne da iznesu tvrdnje činjeničnog karaktera na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i da provedu dokaze kojima bi dokazale takve tvrdnje i svoje zahtjeve. Da bi sud usvojio tužbeni zahtjev tužitelj je trebao da dokaže tvrdnje na kojima zasnivaju tužbeni zahtjev, odnosno da dokaže osnov i visinu svog zahtjeva.

Imajući u vidu da je prvobitno postavljen zadatak vještaku od strane tužitelja bilo i utvrđivanje visine štete zbog izloženosti tužitelja prekomjernim štetnim imisijama taložne materije (prašine), na ročištu za glavnu raspravu održanom 28.11.2024.godine tužitelj je predložio da vještak sačini dopunu nalaza i mišljenja, na način da obračuna visinu štete zbog štetnih imisija taložnih materija - prašine i drugih štetnih materija u periodu od dana podnošenja tužbe 23.3.2023.godine do dana izrade nalaza.

Vještak zaštite okoliša je dostavio Dopunu Nalaza i mišljenja od 3.1.2025.godine, a kao metodologiju obračuna štete odabrao stambeni prostor u kojem bi tužitelj bio privremeno izmješten za promatrani period, gdje ne bi bio izložen dejstvu tako štetnim imisijama. Izabrao je stan u stambenoj zgradi, jednosoban, za dva člana porodice. Uzeo je u obzir mjesečnu naknadu za najamninu, pri tom računajućisamo dane koji su po građevinskom dnevniku za tuženika - investitora JP Autoceste F BiH izvodio umješač HERING d.d. Široki Brijeg, Dnevnik glavna trasa, Gradilište Lašva-Nević Polje, LOT 5.

Ukupan broj radnih dana za period od 23.3.2023.godine do 7.10.2024.godine na izvođenju radova na dionici puta Lašva – Nević Polje, LOT 5 je 482, odnosno ( 16 ) šesnaest mjeseci i to je broj koji je uzeo u obračun, kada je očekivano da je tužitelj bio izložen štetnim imisijama koje su se emitovale i djelovale na tužitelja i njegov posjed usljed različitih faza radova. Cijena mjesečnog najma jednosobnog stana za dva člana, sa parking mjestom, namješten, u općini Travnik gdje tužitelj gravitira, iznosila bi 600 KM/mjesec ( 15 KM / m² ).Usvojena cijena najma je optimalna, prema tržišnim cijenama i raspoloživim informacijama dostupnim na Internet stranicama https://olx.ba/artikal/65099049 i https://olx.ba/artikal/51655283. Procjenjena visina najma, s ciliem privremenog izmještanja tužitelja sa lokacije za promatrani period iznosi: 9.600,00 KM. Izračun štete bi glasio: 16 mjeseci x 600 KM / mjes. = 9.600,00 KM.

Ovakav obračun vještaka ne može biti sudu mjerilo za obračun naknade štete niti je bilo kakav vid štete dokazan provedenim vještačenjem po vještaku zaštite okoliša. Ono što je sporno i evidento u konkretnom slučaju je činjenica da je tužitelj svoj tužbeni zahtjev usmjerio isključivo na naknadu materijalne štete dok se u konkretnom slučaju prema nalazu i mišljenju vještaka zaštite okoliša prisustvo taložne mase može vezati isključivo na naknadu nematerijalne štete koju tužitelj ne potražuje u postavljenom tužbenom zahtjevu. Analizirajući navedeno jasno proizlazi da se predmetna šteta koju je tužitelja dokazivao putem vještačenja po vještaku zaštite okoliša ne može dokazivati na takav način i u vidu obračuna mjesečne zakupnine druge stambene jedinice. Naime, uzimajući u obzir nalaz vještaka zaštite okoliša, utvrđenu vrijednost taložne mase, te obrazloženje ovog vještaka o negativnom uticaju te taložne mase po zdravlje čovjeka, evidento je da je tužitelj visinu, stepen uticaja prašine po zdravlje tužitelja i njenu prekomjernost bio dužan dokazati kroz institut naknade nematerijlne štete i vještačenje po vještaku medicinske struke kao jedinom vrstom vještačenja kojom se može dokazivati postojanje osnova za naknade takvog vida štete, a što isti u ovom postupku nije učinio.

Tužitelj je u ovom postupku mogao potraživati naknadu nematerijalne štete zbog uticaja prekomjernih imisija prašine na zdravlje tužitelja i/ili eventualno umanjenje tržišne vrijednosti nekretnine.

Slijedom navedenog, sud je odbio zahtjev za naknadu štete zbog prekomjerne imisije ukupne taložne materije za period od 23.3.2023. do 3.1.2025.godine u iznosu od 9.600,00 KM, sa zakonskom zateznom kamatom od dana podnošenja tužbe pa do isplate.

Prilikom donošenja odluke sud je cijenio i sve ostale provedene dokaze, kao i sve navode i prigovore iznesene od strane parničnih stranaka te našao da isti nisu osnovani, odnosno da neki od tih dokaza, navoda i prigovora nisu od uticaja na donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari.

Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je na temelju odredaba članka 383., 386. stavak 2., 387.,  i 396. stavak 1. i 2. ZPP-a, a u vezi sa odredbama članka 12, 13. i 29. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Sl. novine FBiH“, br. 22/04) i Zakona o odvjetništvu FBiH („Sl. novine FBiH“, br. 01/2025), srazmjerno uspjehu tužitelja u pojedinim fazama ovog postupka u odnosu na opredijeljeni tužbeni zahtjev.

Tužitelj je potraživao naknadu troškova parničnog postupka u ukupnom novčanom iznosu od 6.743,18 KM, a koji troškovi se odnose na sastav tužbe po punomoćniku - odvjetniku u iznosu od 842,40 KM, troškove zastupanja punomoćnika tužitelja na pripremnom ročištu u iznosu od 842,40 KM, troškove zastupanja punomoćnika tužitelja na nastavku pripremnog ročišta u iznosu od 421,20 KM, troškove pristupa uviđaju u iznosu od 589,68 KM, troškove zastupanja punomoćnika tužitelja na ročištu za glavnu raspravu u iznosu od 842,40 KM, troškove zastupanja punomoćnika tužitelja na nastavku ročište za glavnu raspravu u iznosu od 421,20 KM, te sudske takse na tužbu (500,00 KM), presudu (300,00 KM) i troškove vještačenja (1.983,90 KM).

Tužitelj je u fazi postupka do glavne rasprave u postupku uspio sa procentom od 11,84%, pa mu za radnje takse na tužbu pripada iznos od 59,20 KM, sastava tužbe po punomoćniku - odvjetniku i zastupanja punomoćnika na pripremnom ročištu, pripada pravo na naknadu troškova postupka u iznosima od po 99,74 KM, te zastupanja prilikom uviđaja u iznosu od 69,81 KM, srazmjerno uspjehu u sporu.

U fazi glavne rasprave, tužitelj je u postupku uspio sa procentom od 49,68 % pa mu za radnju zastupanja punomoćnika na ročištu za glavnu raspravu pripada pravo na naknadu troškova postupka u iznosu od 418,50 KM i nastavku glavne rasprave iznos od 209,25 KM, takse na presudu iznos od 149,04 KM. Također, neovisno o uspjehu u sporu, tužitelju pripadaju troškovi vještačenja koje je predujmio u iznosu od 1.983,90 KM (600,00 KM, 877,50 KM i 506,40 KM) jer se radi o nužnom trošku koji je bio potreban za vođenje ovog postupka.

Dakle, tužitelju su dosuđeni troškovi postupka u iznosu od 3.088,64 KM, dok je sa preostalim dijelom zahtjeva za naknadu troškova postupka u iznosu od 3.654,54 KM tužitelj odbijen u stavku III. izreke presude. Tužitelj je odbijen i sa zahtjevom za naknadu troškova zastupanja punomoćnika tužitelja na nastavku pripremnog ročišta u iznosu od 421,20 KM, imajući u vidu da je u predmetnoj pravnoj stvari bilo održano samo jedno pripremno ročište dana 15.2.2024.godine, dok je sud Rješenje o prvom zakazanom pripremnom ročištu od 12.6.2023.godine prije početka održavanja stavio van snage.

Tuženik u završnom izlaganju nije konkretno opredijelio zahtjev za naknadu troškova postupka, zbog čega je sud u stavku IV. izreke presude takav zahtjev odbio. Osim navedenog, tuženika je zastupao uposlenik zbog čega mu ne pripadaju troškovi zastupanja.

Zahtjev za naknadu troškova postupka postavili su umješač Hering d.d. Široki Brijeg u iznosu od 8.116,25 KM i umješač Adriatic osiguranje d.d u iznosu od 5.147,00 KM. Zahtjev za naknadu troškova postupka nije osnovan iz razloga što umješač nije stranka u postupku niti njen zastupnik. Umješač je posebna vrsta učesnika u parnici, radnje u parnici preduzima u svoje ime, ali sa pravnim posljedicama za stranku na čijoj strani se miješa. Kako umješač nema položaj stranke, nego samo pomaže stranci na čijoj strani se miješa to umješaču ne pripada ni pravo na naknadu troškova postupka, a što jasno i proizlazi iz članka 386. stavak 1. ZPP-a. Osim navedenog, sud cijeni da u konkretnoj pravnoj stvari umješači nisu sadržajno i funkcionalno doprinjeli da stranka na koju se stranu umiješali uspije u predmetnom sporu. U skladu s izloženim, sud je u stavku V. i VI. izreke presude odbio zahtjeve umješača za naknadu troškova postupka.

Slijedom svega izloženog, primjenom citiranih zakonskih odredbi, odlučeno je kao u izreci presude.

                                                                                                                              Sudac

                                                                                                                          Daniela Kos

Pouka o pravnom lijeku:                                                                                                             

Protiv ove presude dopuštena je žalba Kantonalnom sudu u Novom Travniku u roku od 30 (trideset) dana od prvog narednog dana od dana dostavljanja odluke. Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 (tri) istovjetna primjerka.