Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH
Godina IV - Broj 28, Petak, 17. studenoga 2000. godineNa temelju članka IV 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština BiH, nasjednici Zastupničkog doma održanoj 18. listopada 2000. i na sjedniciDoma naroda održanoj 23.listopada 2000., usvojila je
Z A K O N
O slobodi pristupa informacijama u Bosni i HercegoviniODJELJAK I UVODNE ODREDBE
Članak 1. Cilj
1. Cilj ovoga zakona je:
a) ustanoviti da informacije pod kontrolom javnoga tijela predstavljaju javno dobro od vrijednosti i da javni pristup ovim informacijama promovira veću
otvorenost i odgovornost tih javnih tijela, te da su ove informacije neophodne za demokratski proces;
b) ustanoviti da svaka osoba ima pravo pristupa ovim informacijama u najvećoj mogućoj mjeri sukladno javnom interesu, te da javna tijela imaju odgovarajuću obvezu objavljivanja informacije; i
c) omogućiti svakoj fizičkoj osobi da zatraži izmjenu, i daje komentar na svoje osobne informacije pod kontrolom javnog tijela.
Članak 2. Tumačenje
Ovaj zakon se tumači kako bi olakšao i promovirao u najvećoj mjeri i bez odlaganja objavljivanje informacija pod kontrolom javnog tijela po najnižoj prihvatljivoj cijeni.
Članak 3. Definicije
U smislu ovoga zakona, 1. “informacija“ je svaki materijal kojim se prenose činjenice, mišljenja, podaci ili bilo koji drugi sadržaj, uključujući svaki preslik ili njegov dio, bez obzira na oblik ili karakteristike, kao i na to kada je sačinjena i kako je klasificirana.
2. “javno tijelo“ je svako tijelo u Bosni i Hercegovini kako slijedi:
a) izvršno tijelo;
b) zakonodavno tijelo;
c) sudsko tijelo;
d) tijelo koje obavlja javnu funkciju a imenovano je ili ustanovljeno sukladno zakonu;
e) bilo koje drugo upravno tijelo;
f) pravna osoba koja je u vlasništvu ili koju kontrolira javno tijelo.
3. “kontrola“ znači ili raspolaganje informacijama ili kontroliranje pristupa informacijama.
4. “osobna informacija“ je svaka informacija što se odnosi na fizičku osobu koja se može izravno ili posredno identificirati činjenicama kao što su, ali nije ograničeno na identifikacijski broj ili fizički, mentalni, ekonomski, etnički, vjerski, kulturni ili socijalni identitet te osobe.
5. “nadležno javno tijelo“ je javno tijelo koje ima kontrolu nad traženom informacijom, a to je javno tijelo koje je sačinilo informaciju ili za koga je sačinjena informacija. Ako se javno tijelo koje je sačinilo informaciju ili za koga je sačinjena informacija ne može utvrditi, onda je nadležno ono javno tijelo čija je
funkcija najbliža traženoj informaciji.
Kompletnu dokumentaciju možete pogledati u kategoriji prateći dokumenti.

